Dobrodošli na stranicu Udruge Lampica
Udruga LampicaNeprofitna smo udruga roditelja i stručnjaka za pomoć djeci s poteškoćama u učenju.
Tko smo mi?
Mi smo skupina roditelja čija djeca imaju poteškoće u učenju. U želji da im olakšamo svakodnevne školske zadatke i time njihov napredak kroz obrazovni sustav djelujemo kroz ovu udrugu na način da ukazujemo na prava naše djece, na obveze učitelja i profesora te organiziramo edukativne i kreativne radionice kao pomoć djeci.
Lokacija: Nikole Šubića Zrinskog 7, Zadar
Email: lampica.zadar@gmail.com
KAKO POSTATI NAŠ ČLAN ?
Neovisno jeste li roditelj djeteta s poteškoćama u učenju, stručna osoba koja radi s takvom djecom ili student koji se sprema za zvanje profesora i sl, možete se uključiti u naš rad i postati našim članom.
U rad udruge Lampica možete se uključiti ispunjavanjem pristupnice i uplatom godišnje članarine.
Ukoliko ste primijetili da vaše dijete:
OBRATITE NAM SE!
radionice
O radionicama
Cilj naših radionica je socijalizacija djece s poteškoćama u učenju. Međusobnim druženjem grade samopouzdanje i svijest da mogu ublažiti poteškoće.
Sve radionice se održavaju u manjim grupicama (do desetero djece).
Kreativne radionice
Cilj ovih radionica je poticati sposobnost koncentracije, percepcije, shvaćanja i utvrđivanja znanja o prostornim odnosima, usavršavanja koordinacije oko-ruka, te ustrajnosti i osjećaja zadovoljstva nakon dovršenog zadatka.
Novosti
Novosti i nadolazeći eventi
Savjeti udruge
Što roditelji savjetuju
Udruga Lampica nije udruga stručnjaka. Mi smo udruga roditelja i samo u tom svojstvu možemo davati savjete i preporuke što i kako postupati s djecom koja imaju poteškoće s učenjem. Ovdje vam navodimo neka naša iskustva koja su bila od pomoći. Napominjemo da je svako dijete posebno i ima svoj put, stoga navedeni savjeti ne moraju nužno odgovarati svakom djetetu. Nadamo se ipak da ponešto možete iskoristiti i olakšati svom djetetu i sebi svakodnevne zadatke.
Prava djece s disleksijom
ZAKONI I PROPISI KOJI SE ODNOSE NA PRAVA DJECE S DISLEKSIJOM
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Narodne novine, broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 05/12., 16/12., 86/12., 126/12., 152/14., 7/17., 68/18.
Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkoga stanja djeteta, učenika te sastavu stručnoga povjerenstva
Narodne novine, broj 55/11.
Nastavni plan i program za osnovnu školu
(novo lektorirano izdanje iz 2013.), Narodne novine, broj 102/06.
Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju
Narodne novine, broj 23/91.
Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi
Narodne novine, broj 124/09. i 73/10.
Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju
Narodne novine, broj 86/1992.
Zakon o pravobranitelju za djecu
Narodne novine, broj 96/03., 73/17.
Pravilnik o polaganju državne mature
Narodne novine, broj 97/08., 127/10.,01/13.
Upute za vanjsko vrednovanje obrazovnih postignuća učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u osnovnim školama
ur. Sanja Horvatić, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb, studeni 2007.
Vodič kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard u osnovnim školama
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb, 2005.
Naputak za rad stručnog tima za opservaciju djece s teškoćama u razvoju
Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, broj 2/1993.
Naputak o praćenju i ocjenjivanju učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoj i srednjoj školi
Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, broj 2/1996.
Upute za prilagodbu ispitne tehnologije na ispitima državne mature
ur. Sanja Horvatić, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb, 2010.
Prijedlog smjernica za izjednačavanje mogućnosti studiranja osoba s disleksijom
Mirjana Lenček, Zagreb, 2010.
Kako pripremiti tekst za čitanje
U nastavku su nabrojene jednostavne upute koje pomažu svakom čitaču da od čitanja ima najviše koristi.
1. Koncipiranja teksta
Pišite u kratkim rečenicama.
Izbjegavajte velike tekstualne cjeline, pišite u kraćim odlomcima.
2. Slova i znakovi
Upotrebljavajte “sans serif” slova (slova bez kratkih crtica na krajevima), kao što su Arial i Comic Sans.
Nastojite da veličina slova bude 12 pt ili više.
Nemojte upotrebljavati slova manja od 11 pt.
Povećajte razmak između slova i redaka.
Upotrebljavajte podebljana (bold) ili istaknuta (highlighted) slova, izbjegavajte kosa slova (italic) i podcrtani tekst.
Izbjegavajte podcrtavanje naslova ili nizova riječi, to može uzrokovati vizualno spajanje riječi.
3. Izgled teksta
Neka redci budu poravnani na lijevoj strani, izbjegavajte obostrano poravnanje.
Uvlačite pojedine retke teksta da biste razdijelili tekst u manje cjeline.
Nastojte tekst organizirati u natuknicama ili s pomoću numeričkog nabrajanja u odvojenim redcima, a ne u kontinuiranom nizu.
Odvajajte rečenice dvostrukim razmakom.
Ne počinjite rečenicu na kraju retka.
Upotrebljavajte široke margine.
Pišite naslove i podnaslove.
Ostavljajte prazan redak između odlomaka.
4. Prezentacija informacija
Upotrebljavajte papir u boji umjesto bijeloga. Nema univerzalne preporuke za boju papira, jer različitim osobama odgovaraju različite pozadine. Ipak, čini se da je najomiljenija krem boja.
Oblikovanje stranice treba biti jednostavno. Pozadinska grafika može tekst učiniti teško čitljivim.
Ne upotrebljavajte mnogo vrsta pisama (fontove).
Na letku ili plakatu koji oglašava neki događaj, grupirajte zajedno osnovne informacije kao što su mjesto i vrijeme održavanja.
5. Oglasne ploče
Oglase u javnim prostorima je lakše čitati ako je tekst tiskan i ako je u boji.
6. Popratne upute za prezentaciju informacija
Letci su idealni za objašnjenje nekog procesa ili postupka.
Grafički prikazi pridonose isticanju neke informacije.
Lista uputa u natuknicama korisnija je od kontinuiranog teksta, ako želimo objasniti neki postupak.
Treba dati objašnjenje kratica i dijalektalnih riječi.
Na početku teksta treba biti sadržaj, a na kraju indeks.
7. Oblikovanje web-stranice
Kretanje unutar stranice treba biti jednostavno. Prijeko je potreban sadržaj stranice.
Korisno je da se stranica može čitati i kada korisnik nije priključen na Internet.
Tekst koji se kreće izaziva probleme u ljudi s teškoćama u čitanju.
Grafički prikazi i tabele izgledaju efektno, ali često zahtijevaju dugo vrijeme za spremanje na lokalno računalo.
Korisniku treba biti jasno koje je stranice posjetio i na kojoj se trenutno nalazi.
Neki korisnici preferiraju crna ili tamno plava slova na blijedoj plavoj ili žutoj pozadini. Dobro je omogućiti biranje boje pozadine web-stranice.
Lektira
- ZVUČNE KNJIGE
Zvučne knjige je moguće posuditi iz Hrvatske knjižnica za slijepe (http://www.hkzasl.hr/).
Uslugama Knjižnice mogu se koristiti slijepe osobe u zemlji i inozemstvu kao i svi oni koji imaju teškoća u čitanju standardnog tiska zbog oštećenja vida ili iz nekog drugog razloga (teško pokretne, nepokretne osobe, osobe koje imaju disleksiju, disgrafiju i sl.).
Pravo korištenja usluga Knjižnice ostvaruje se upisom. Za upis u Knjižnicu naplaćuje se članarina. Članarina vrijedi 12 mjeseci od dana upisa. Članarine su oslobođeni učenici i studenti. Istekom roka, korisnik obnavlja upis ili mu prestaje članstvo u Knjižnici. Kod obnove upisa, knjižnični djelatnik provjerava točnost korisnikovih osobnih podataka.
Načini učlanjivanja osoba koje imaju teškoća sa čitanjem standardnog tiska
a) direktnim dolaskom u knjižnicu
Pri učlanjenju obavezno se knjižničnom djelatniku predočuje jedan od osobnih
dokumenta koji sadrži sve relevantne podatke potrebne za upis (osobna iskaznica,
učenička knjižica, studentski indeks) kao i kopija liječničke dijagnoze iz koje su
vidljive teškoće u čitanju standardnog tiska
- b) elektroničkom ili običnom poštom, odnosno faksom
Uz detaljno ispunjenu pristupnicu treba poslati elektroničkom ( lesaja@hkzasl.hr ili branka.dejanovic@hkzasl.hr ) ili običnom poštom (Hrvatska knjižnica za slijepe, Šenoina 34/1, 10000 Zagreb), odnosno faksom (01/64 44 040) kopiju jednog od osobnih dokumenata koji sadrži sve relevantne podatke potrebne za upis (osobna iskaznica, učenička knjižica, studentski indeks) kao i kopiju liječničke dijagnoze iz koje su vidljive teškoće u čitanju standardnog tiska
Popunjenu tiskanu pristupnicu s uvjetima korištenja potpisuje član, odnosno roditelj ili staratelj ako je osoba maloljetna. - PRIPREMOM TEKSTA LEKTIRE na način opisan u poglavlju KAKO PRIPREMITI TEKST
U prilogu možete skinuti tekstove lektire koje su članovi udruge pripremili za svoju djecu. Ukoliko imate pripremljene tekstove, molimo Vas da ih također podijelite s drugim članovima udruge.
Mentalne mape
Mentalne mape su novi način učenja i ponavljanja koji je brz i zabavan, te koji se u praksi pokazao učinkovit , kako za djecu s poteškoćama u učenju tako i za djecu bez poteškoća.
Što su točno mentalne mape?
Kognitivne ili mentalne mape su vizualna tehnika prikaza informacija, a ime im je dao britanski psiholog Tony Buzan.
Izrada mentalnih mapa je kreativan sustav planiranja i vođenja bilješki koje učenje čine zabavnijim.
Sve mentalne mape imaju neke zajedničke stvari. One imaju prirodnu organizacijsku strukturu koja zrači iz središta i koristi linije, simbole, riječi, boje i slike prema jednostavnim konceptima koji su pogodni za mozak.
Mentalne mape pretvaraju dug popis monotonih informacija u šareni, nezaboravni i visoko organizirani dijagram koji radi u skladu s prirodnim načinom rada našeg mozga.
Jedan jednostavan način da shvatiš mentalnu mapu je uspoređujući je s kartom grada. Centar grada predstavlja glavnu ideju; glavne ceste koje vode iz centra predstavljaju ključne misli u tvom procesu razmišljanja; sekundarne ceste ili grane predstavljaju tvoje sekundarne misli i tako dalje. Posebne slike ili oblici mogu predstavljati orijentire interesa ili posebno relevantne ideje.
Mentalna mapa je vanjsko zrcalo tvog vlastitog zračenja ili prirodnog razmišljanja olakšano grafičkim procesom, koji pruža univerzalni ključ za otključavanje dinamičkog potencijala mozga.
Pet osnovnih karakteristika mentalnih mapa
- Glavna ideja, subjekt ili fokus kristaliziraju se u središnjoj slici
- Glavne teme zrače iz središnje slike kao “grane”
- Grane sadrže ključnu sliku ili ključnu riječ nacrtanu ili ispisanu na pripadajućoj liniji
- Teme manje važnosti predstavljene su kao ‘grančice’ relevantne grane
- Grane tvore povezanu čvornu strukturu
Kako napraviti mentalnu mapu
Izrada mentalnih mapa je jednostavna. Samo zapamtite sljedećih pet laganih koraka:
- Koristiti prazan list papira bez crta i nekoliko flomastera u boji. Papir svakako postaviti ukoso.
- Na sredini stranice nacrtaj sliku koja označava ono o čemu je riječ. Slika predstavlja tvoju glavnu temu.
- Nacrtaj nekoliko debelih, zavojitih crta koje se pružaju od slike u sredini stranice, po jednu za svaku od glavnih ideja o toj temi. Središnje grane predstavljaju glavne podteme.
- Imenuj svaku od tih ideja i, ako želiš, nacrtaj malenu sliku svake- tako koristiš obje strane mozga. U mentalnoj su mapi sve riječi podcrtane. To su ključne riječi, a podcrtavanje, kao i u običnim bilješkama, pokazuje njihovu važnost.
- Iz svake od tih ideja možeš povući druge povezane crte, tako da se šire poput grana stabla. Svakoj od tih ideja dodaj svoje misli. Te dodatne grane predstavljaju pojedinosti.
Izvori:
Buzan, Tony: Mentalne mape za klince
https://www.mindmapping.com/
Vježbenice i radni listovi
- Marko Alerić, Katarina Franjčec, Jezik i ja 1, čitanje i pisanje s razumijevanjem, vježbenica iz hrvatskog jezika za učenike 1. do 4.razreda osnovne škole, Alfa, Zagreb, 2002.
- Vesna Hrvoj, Katica Puškarić, Pokaži što znaš, vježbenica za razvoj grafomotorike 1, (5-7 g.), Foma, Zagreb
- Vesna Hrvoj, Katica Puškarić, Pokušaj nešto novo, vježbenica za razvoj grafomotorike 2, (6-7 g.), Foma, Zagreb
- Katica Puškarić, Pripremi se za školu!, vježbenica – priprema za polazak u školu, Foma, Zagre
- Katica Puškarić, Glasovima do slova, vježbenica namijenjena logopedima, učiteljima, odgojiteljima i roditeljima u radu s predškolskom i školskom djecom, Foma, Zagreb
- Željka Vučinić, Učimo opažati, Vježbenica za opažanje i snalaženje u prostoru (4-7g.), Foma, Zagreb
- Željka Vučinić, Mala škola, Vježbenica za pripremu polaska djeteta u školu, Foma, Zagreb
- Željka Vučinić, Hoću-mogu, vježbe za razvoj vizualne sposobnosti i motorike, Foma, Zagreb
- Silvija Philipps, Igre olovkom, predvježbe pisanja, (3-6 g.), Foma, Zagreb
- Lucija Puljak, Mirjana Pešec, Vježbenica za razvoj grafomotorike, predvježbe za pisanje, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
- Ksenija Agičić: Igre slovima, listovi za vježbanje glasovne osjetljivosti i utvrđivanje oblika slova, Školska knjiga, Zagreb,
- Mira Čudina-Obradović, Matematika prije škole, radni listovi za djecu od 5 do 7 godina, Školska knjiga, Zagreb,
- Mira Čudina-Obradović, Čitanje prije škole, radni listovi, Školska knjiga, Zagreb,
- Vrabec, Lovrić, ABC školica, radni listići za razvijanje sposobnosti i spretnosti nužnih za početno učenje pisanja, Školska knjiga, Zagreb,
POTAKNIMO SVOJU DJECU
Riječ predsjednice Udruge
Kao majka dvoje djece s disleksijom želim istaknuti da je bitno znati kako motivirati dijete, dati mu alate i načine na koje može savladati poteškoće koje ima u svakodnevnim aktivnostima. Isto tako je bitno potaknuti dijete da se izrazi na način koji je njemu prirodan, jednostavan i zabavan. Vrlo često će nas naša djeca ugodno iznenaditi i oduševiti svojim poimanjem svijeta oko sebe.
– Jelena Rebić Dubravica
